Anksioznost, depresija i stres rjeđi u četvrtima s puno ptica

Budite prvi i komentirajte!
1 min čitanja

Mihael Akerman

mag. pharm.

Manje je vjerojatno da će osobe koje žive u četvrtima s više ptica, grmlja i drveća patiti od anksioznosti, depresije i stresa, pokazuje istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Exeter.

Studija, objavljena u časopisu Bio Science je proučavala utjecaj okoliša na mentalno zdravlje. Ispitivanje je obavljeno na 270 osoba različite dobi, materijalnog statusa i nacionalnosti. Očekivano, osobe koje iz svog stana mogu promatrati ptice, grmlje i drveće rjeđe će patiti od anksioznosti i depresije, neovisno o tome žive li u urbanim ili u zelenijim, prigradskim naseljima.

Ključan čimbenik – broj ptica u poslijepodnevnim satima

Također je utvrđeno da su anksioznosti i depresiji sklonije osobe koje su u proteklom tjednu manje boravile na otvorenom.

Nakon opsežnog istraživanja o broju ptica u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima na tri lokacije sjeverno od Londona, pokazalo se da su niže razine anksioznosti, depresije i stresa povezane s brojem ptica koje ljudi mogu vidjeti u popodnevnim satima.

Vrsta ptica nije imala utjecaja na raspoloženje. Većina ljudi ih ionako slabo raspoznaje, ali ključan je broj ptica koji se može uočiti s prozora, terase, u vrtu ili u susjedstvu.

Utvrđivanje stupnja anksioznosti, depresije i stresa

Stupanj depresije, anksioznosti i stresa je utvrđivan uz pomoć Depression, Anxiety and Stress Scale 21 (DASS21). Sudionici su ocjenama od 1-4 ocjenjivali koliko se na njih odnose pojedini simptomi, primjerice:

Usta su mi bila suha (anksioznost)
Nisam osjetio/la nikakve pozitivne osjećaje (depresija)
Često sam pretjerano reagirao/la na neke situacije (stres)
Ni oko čega nisam osjetio/la entuzijazam (depresija)
Osjećao/la sam da baš nisam vrijedan kao osoba (depresija)
Osjećao/la sam strah bez valjana razloga (anksioznost)
Prilično sam osjetljiv/a (stres)

Svaki znanstveni rad ima svoja ograničenja. Ovo istraživanje je rađeno na uskom području triju pitoresknih engleskih gradića. Nismo sigurni da bi rezultati baš svugdje bili identični. Primjerice, uvjereni smo da su stanovnici Zagreba skloni anksioznosti, depresiji i stresu, unatoč činjenici što su krovovi, trgovi, stabla i parkovi prepuni golubova, a terase, prozori, automobili i prolaznici, njihovih “biljega”.