Lupus je kronična autoimuna bolest koja zahvaća kožu, zglobove, bubrege i jetru. Na zahvaćenim područjima uzrokuje upalu. 

Imunološki sustav pod utjecajem lupusa postaje hiperaktivan i napada normalno, zdravo tkivo.

Nije zarazna bolest, a većinu oboljelih čine žene između 15. i 45. godine života. Omjer oboljelih žena prema muškarcima je 5:1, dok u starijoj dobi ili ranom djetinjstvu iznosi 2:1.

Identificirano je nekoliko različitih vrsta lupusa, no tip na koji mislimo kada kažemo samo “lupus” poznat je kao sistemski lupus eritematodes ili SLE.

Druge vrste lupusa su: diskoidni eritemski lupus (kožni), lupus induciran lijekovima i neonatalni ili lupus kod novorođenčadi.

Uzroci lupusa

Lupus se javlja kada vaš imunološki sustav napada zdravo tkivo u vašem tijelu. Najvjerojatnije ga uzrokuje kombinacija gena i utjecaja okoline (nasljedni i vanjski čimbenici). Lupus se može razviti kod ljudi s naslijeđenom predispozicijom za lupus kada dođu u kontakt s nečim u okolišu što ga može potaknuti.

Međutim, u većini slučajeva uzrok lupusa je nepoznat.

Neki potencijalni “okidači” su:

• sunčeva svjetlost – UV zrake koje izazivaju kožne promjene i pojačavaju bolest;
• infekcije – virusne;
• fizički ili emocionalni stres;
• lijekovi (protiv napadaja, za krvni tlak, antibiotici – posebno penicilin).

Ljudi koji imaju lupus induciran lijekovima obično vide da se simptomi povlače nakon što prestanu uzimati lijekove. 

Lupus – simptomi

Uobičajena funkcija imunološkog sustava je da proizvodi antitijela kako bi zaštitio organizam od antigena kao što su virusi i bakterije. Pod utjecajem lupusa imunološki sustav ne može razlikovati antigene od zdravog tkiva i usmjerava antitijela na zdravo tkivo uzrokujući njegovo oticanje (edem) i bol.

Ne postoje dva jednaka slučaja lupusa. Simptomi se mogu pojaviti iznenada ili se razvijati polako, mogu biti blagi ili teški, a mogu biti i privremeni ili trajni. Većina oboljelih najprije iskusi epizode u kojima se simptomi neko vrijeme pogoršavaju, a zatim poboljšavaju ili čak privremeno nestanu.

Znakovi lupusa najprije ovise o tome koji su organizmi pogođeni ovom bolešću.

Najčešći znakovi i simptomi su:

• umor i groznica,
• osip na koži,
• anemija,
• bol, ukočenost i oticanje zglobova – artritis,
• osjetljivost na sunce,
• osip na obrazima i nosu,
• petehije,
• prsti koji postaju bijeli ili plavi kada su izloženi hladnoći ili u stresnim razdobljima (Raynaudov fenomen),
• pomanjkanje daha,
• bol u prsima,
• poremećaj funkcije bubrega,
• suhe oči,
• suha usta,
• glavobolja, zbunjenost i gubitak pamćenja.

Simptomi lupusa kod žena

Među simptomima na koje posebno treba upozoriti žene su:

Oticanje zglobova (lupus i reumatoidni artritis)

Razlika između lupusa i reumatoidnog artritisa je u tome da lupus može utjecati na zglobove na jednoj strani, ali ne i na drugoj, dok RA obično utječe na obje strane jednako (simetrične upale). Također, oteklina može doći i otići s lupusom, a ne postupno rasti i mijenjati se kao kod RA.

Osim toga, lupus se javlja kod mlađih pacijentica.

Problemi s bubrezima

Problemi s bubrezima mogu uzrokovati zadržavanje vode koje dovodi do oticanja ili osjećaja nadutosti te uzrokuje povećanje težine – upravo zbog nakupljanja tekućine. Ovi problemi mogu uzrokovati i pojavu krvi u urinu.

Bol u prsima

Lupus često uzrokuje upalu srca, odnosno njegove vanjske ili unutarnje stijenke. To rezultira pomanjkanjem daha, oštrom boli u prsima, prekidom protoka krvi i povećanim rizikom od srčanih bolesti. Lupus i nakupljanje tekućine u tijelu može oštetiti i unutarnju i vanjsku stijenku pluća.

Gubitak kose (lupus i hipotireoza)

Gubitak kose često se događa na prednjoj strani glave, a ponekad može izazvati neugodno gubljenje/opadanje kose. Osim toga, može stvoriti i rane na vlasištu.

Ako imate ovaj simptom, trebali biste pregledati i svoju štitnjaču. Gubitak kose je klasičan simptom hipotireoze.

Rane u ustima

Za razliku od tipičnih afta ili apscesa, ove su rane obično bezbolne pa mnogi bolesnici možda čak i ne znaju da ih imaju. Obično se pojavljuju na nepcu, a ponekad i u nosu.

Sistemski lupus eritematodes ili SLE

SLE može utjecati na bilo koji organ ili organski sustav. Dok će neki pacijenti imati probleme samo sa zglobovima i kožom, nekima će ovaj oblik lupusa zahvatiti pluća, bubrege, krv i/ili srce. Ovakav tip lupusa karakterizira izmjena razdoblja kada je bolest aktivna i razdoblja remisije.

Kožni lupus (diskoidni eritemski lupus)

Pacijenti s lupusom imaju inačicu bolesti koja je ograničena na kožu. Karakterizira je osip koji se pojavljuje na licu, vratu i vlasištu, ali ne utječe na unutarnje organe.

Manje od 10% pacijenata s diskoidnim lupusom razvije sistemski oblik bolesti, ali nema načina predviđanja ili sprečavanja putanje ove bolesti.

Liječenje lupusa

Za sistemski lupus ne postoji lijek. Cilj liječenja je ublažavanje simptoma. Liječenje se može razlikovati ovisno o tome koliko su simptomi teški i na koje dijelove vašeg tijela utječe SLE.

Blagi oblik bolesti treba blaže liječiti ili liječenje nije potrebno.

Dijelom tretmana mogu biti:

• protuupalni lijekovi za bolove i ukočenost zglobova;
• acetilsalicilna kiselina (aspirin) u malim dozama ako dođe do sklonosti zgrušavanja krvi tijekom bolesti,
• kreme na bazi steroida, za osip;
• kortikosteroidi za ublažavanje reakcije imunološkog sustava;
• antimalarijski lijekovi za probleme s kožom i zglobovima.

Razgovarajte sa svojim liječnikom o svojoj prehrani i svom načinu života. On vam može preporučiti izbjegavanje ili unošenje određene hrane te smanjenje stresa kako bi se smanjila mogućnost pojave simptoma.

Osim toga, može preporučiti i preventivnu njegu, kao što je imunizacija.

Potrebna je i briga o svom tijelu koja uključuje:

• redovitu tjelovježbu,
• prestanak pušenja,
• uravnoteženu prehranu,
• odmaranje.

Budući da je tijek lupusa nepredvidljiv, prognoza je vrlo promjenjiva.

Liječenje kožnog lupusa

Najčešći tretmani za sistemski eritemski lupus su topikalne masti kao što su steroidne kreme ili gelovi.

U nekim će slučajevima tekući steroidi biti ubrizgani izravno u rane.

Kako biste spriječili pojavu simptoma kožnog lupusa, zaštitite se od sunčeve svjetlosti i umjetnog ultraljubičastog zračenja.

Dugoročne komplikacije

S vremenom SLE može oštetiti ili uzrokovati komplikacije u sustavima u cijelom tijelu.

Moguće komplikacije mogu uključivati:

• krvne ugruške i upale krvnih žila ili vaskulitis;
• perikarditis;
• srčani ili moždani udar;
• promjene u ponašanju;
• upala plućnog tkiva ili poplućnice;
• bolesti i zatajenje bubrega.

SLE može imati ozbiljne negativne učinke na vaše tijelo tijekom trudnoće. On može uzrokovati različite komplikacije pa čak spontani pobačaj. Razgovarajte sa svojim liječnikom o načinima smanjenja rizika od komplikacija.

Kirurški zahvati i trudnoća su složeni u ljudi koji imaju lupus pa ih treba pojačano liječnički nadzirati.

Prehrana kod sistemskog lupusa

Poželjno je jesti hranu sa smanjenim udjelom masnoća te s pojačanim udjelom antioksidansa.

Neke od namirnica koje se preporučuju kod sistemskog lupusa su:

• rajčice, 
• kelj, 
• paprike,
• špinat, 
• probiotici, 
• vitamin D, 
• omega-3 masne kiseline, 
• lanene sjemenke, 
• riba.

• anemija
• bol u prsima
• bol u zglobovima
• kožni lupus
• lupus
• mentalno zdravlje
• osip
• petehije
• Raynaudov sindrom
• sistemski lupus
• ukočenost
• ultraljubičasto zračenje